Mehanizam prekograničnog prilagođavanja cijene ugljika (CBAM) predstavlja regulatorni okvir koji utiče na način na koji kompanije iz Bosne i Hercegovine posluju s partnerima na tržištu Evropske unije. CBAM traži transparentno prikazivanje emisija CO₂ ugrađenih u određene proizvode koji se uvoze u EU, uz postepeno povezivanje tih emisija s evropskim pravilima o cijeni ugljika. Iako se obaveze formalno provode kroz uvoznike i ovlaštene deklarante u EU, proizvođači i dobavljači iz BiH imaju ključnu ulogu jer upravo oni osiguravaju podatke i dokumentaciju na osnovu kojih se izvještavanje može provesti.
Za mikro, mala i srednja kompanije (MMSP) u BiH najvažnija promjena je to što se upravljanje emisijama i održivost sve češće tretiraju kao dio poslovne pouzdanosti i uslov za saradnju. Kupci u EU očekuju podatke o emisijama po proizvodu i pošiljci, jasnu metodologiju izračuna i dokumentaciju koja se može provjeriti. Kompanije koje ne mogu osigurati takve informacije izložene su većem poslovnom riziku, jer njihovi partneri u EU imaju obaveze izvještavanja, upravljanja rizicima u lancu snabdijevanja i planiranja troškova povezanih s ugljikom. Zbog toga se konkurentnost sve više povezuje sa sposobnošću dobavljača da upravlja energijom, resursima i emisijama u okviru svojih procesa i dobavljačkog lanca.
CBAM zahtijeva sistemski pristup, jer ugrađene emisije proizlaze iz potrošnje električne energije, goriva, proizvodnih procesa i ulaznih materijala. To podrazumijeva kontinuirano prikupljanje relevantnih podataka, jasno definisane interne odgovornosti i uspostavljanje minimalnog seta informacija koji se može dostaviti partnerima, uz plan postepenog unapređenja kroz naredne cikluse izvještavanja. Važno je naglasiti da utjecaj CBAM-a ne ostaje samo na direktnim izvoznicima, već se prenosi i na dobavljače u domaćim lancima vrijednosti, jer izvoznici i veće kompanije sve češće traže podatke i od svojih podizvođača. Na taj način transparentnost i efikasnost resursa postaju dio uobičajenih tržišnih očekivanja.
U ovom procesu značajna je uloga razvojne podrške, posebno zato što MMSP često nemaju dovoljno kapaciteta da samostalno prate regulatorne promjene i razviju interne sisteme. Uz podršku Evropske unije i Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ), Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je u saradnji s GIZ-om uspostavila Centar za odgovorno poslovanje Bosne i Hercegovine, odnosno Responsible Business Hub (RBH) BiH. RBH BiH predstavlja resurs za kompanije koje žele ojačati usklađenost s očekivanjima EU tržišta i unaprijediti upravljanje održivošću, posebno u oblastima lanaca snabdijevanja, izvještavanja i energetske tranzicije. U okviru podrške, RBH BiH nudi stručne obuke koje pomažu kompanijama u pripremi i popunjavanju CBAM izvještaja, kao i u razumijevanju i izradi korporativnog ugljičnog otiska.
RBH BIH povezuje kompanije u BiH sa stručnjacima koji pružaju konkretnu, primjenjivu i tržišno relevantnu podršku u usklađivanju sa zahtjevima tržišta Evropske unije. Kroz praktičnu pomoć u razumijevanju i primjeni EU regulativa u oblastima održivog poslovanja i izvještavanja, konsultanti iz RBH mreže pomažu MSP-ovima da unaprijede interne procese i ostvare mjerljive i dugoročne rezultate, uz mogućnost izbora podrške prema jasno definisanim oblastima ekspertize i potrebama kompanija. Više informacija podršci ponuđenoj kroz RBH BiH dostupno je na oficijelnoj stranici RBH BiH: www.zelenaekonomija-rbhbih.komorabih.ba.
