Račun za električnu energiju pokazuje koliko je preduzeće potrošilo i koliko treba platiti. Ne pokazuje koja mašina troši najviše, zašto potrošnja raste tokom noći niti koliko energije odlazi na opremu koja radi bez stvarne potrebe.
Upravo tu digitalizacija može pomoći. Njena vrijednost nije samo u automatskom prikupljanju podataka nego u mogućnosti da preduzeće preciznije razumije vlastitu potrošnju i pravovremeno reaguje na gubitke.
Digitalizacija može smanjiti troškove energije, ali samo ako prikupljeni podaci vode do konkretnih odluka i promjena u načinu rada.
Od računa do stvarne slike potrošnje
Mjesečni račun prikazuje ukupnu potrošnju objekta ili proizvodnog pogona. Ako se iznos poveća, teško je odmah utvrditi zbog čega se to dogodilo.
Razlog može biti veća proizvodnja, promjena cijene energije, kvar na opremi, duže radno vrijeme ili nepotrebna potrošnja izvan radnog vremena. Bez detaljnijih podataka svi ovi uzroci izgledaju isto – kao veći račun.
Digitalna brojila i sistemi za praćenje omogućavaju da se potrošnja posmatra po danima, satima ili pojedinim dijelovima poslovanja. Podaci se mogu odvojeno pratiti za proizvodnu liniju, sistem grijanja i hlađenja, rasvjetu, skladište ili određenu grupu uređaja.
Tako ukupna potrošnja prestaje biti jedan broj i postaje niz informacija koje se mogu analizirati.
Gdje digitalni alati mogu pomoći
Nivo digitalizacije zavisi od veličine i djelatnosti preduzeća. Nekome će biti dovoljna jednostavna tabela za mjesečno praćenje potrošnje, dok će proizvodnom pogonu biti potrebna dodatna brojila, senzori i softver za nadzor.
Najčešće se koriste:
- pametna brojila i podbrojila;
- senzori temperature, vlage, pritiska i prisustva;
- sistemi za upravljanje grijanjem, hlađenjem i ventilacijom;
- softver za praćenje potrošnje energije;
- automatska upozorenja o neuobičajenoj potrošnji;
- sistemi za nadzor rada mašina;
- alati za planiranje proizvodnje i transporta.
Nijedan od ovih alata sam po sebi ne garantuje uštedu. Njihova svrha je da pokažu gdje energija odlazi i omoguće preduzeću da djeluje na vrijeme.
Otkrivanje potrošnje izvan radnog vremena
Jedan od najjednostavnijih primjera je praćenje potrošnje tokom noći, vikenda ili praznika.
Preduzeće može imati stabilnu osnovnu potrošnju čak i kada nema proizvodnje i kada u objektu nema zaposlenih. Uzrok mogu biti uređaji ostavljeni u stanju pripravnosti, nepotrebno uključena rasvjeta, kompresori, ventilacija, serveri ili sistemi grijanja i hlađenja.
Pametno brojilo može pokazati koliko energije objekat troši kada bi većina opreme trebala biti isključena. Nakon toga je moguće provjeriti koji uređaji rade i da li je njihov rad zaista potreban.
Pojedinačno, takvi uređaji možda ne troše mnogo. Kada rade svaku noć i svaki vikend, njihov godišnji trošak može postati značajan.
Grijanje i hlađenje prema stvarnim potrebama
U poslovnim objektima veliki dio energije često se troši na održavanje temperature. Problem nastaje kada grijanje ili hlađenje rade prema fiksnom rasporedu koji ne odgovara stvarnom korištenju prostora.
Senzori temperature i prisustva mogu omogućiti da se različiti dijelovi objekta zagrijavaju ili hlade samo kada se koriste. Sistem može smanjiti temperaturu nakon završetka radnog vremena, prilagoditi rad vremenskim uslovima ili upozoriti na istovremeno grijanje i hlađenje istog prostora.
Ušteda ne mora zahtijevati potpunu zamjenu postojećeg sistema. Ponekad je dovoljno unaprijediti regulaciju, pravilno postaviti raspored rada ili ukloniti neusklađenost između različitih uređaja.
Digitalizacija tada pomaže da postojeća oprema radi efikasnije.
Kada potrošnja otkriva kvar
Promjena u potrošnji energije može biti znak tehničkog problema.
Mašina kojoj raste potrošnja po proizvedenoj jedinici možda zahtijeva održavanje. Kompresor koji se uključuje češće nego ranije može ukazivati na gubitak zraka u sistemu. Rashladni uređaj koji radi duže može imati problem s izolacijom, vratima ili rashladnim sistemom.
Ako se potrošnja prati samo preko mjesečnog računa, problem može ostati neprimijećen sedmicama ili mjesecima. Sistem koji prati rad opreme može upozoriti na odstupanje čim se ono pojavi.
Time se ne smanjuje samo potrošnja energije. Pravovremena intervencija može spriječiti veći kvar, zastoj proizvodnje ili gubitak robe.
Bolje planiranje proizvodnje
Digitalni podaci mogu povezati potrošnju energije s količinom proizvedene robe. To omogućava praćenje energije potrošene po proizvodu, seriji ili radnom nalogu.
Preduzeće može ustanoviti da određena mašina najviše energije potroši prilikom pokretanja. Ako se proizvodnja organizuje kroz veliki broj kratkih ciklusa, ista mašina se nepotrebno pokreće više puta.
Bolje grupisanje proizvodnih naloga može smanjiti broj pokretanja, praznog hoda i promjena radnih postavki. U drugim slučajevima može biti korisno izbjeći istovremeno uključivanje više velikih potrošača ili dio aktivnosti rasporediti u povoljniji period.
Takve organizacijske promjene često ne zahtijevaju novu opremu. Potrebni su podaci koji pokazuju kako način organizacije utiče na potrošnju.
Jednostavan primjer
Malo proizvodno preduzeće primijeti da mu računi za električnu energiju rastu, iako se obim proizvodnje nije značajno promijenio.
Ugradnjom nekoliko podbrojila utvrđuje da kompresorski sistem troši znatnu količinu energije i nakon završetka radnog vremena. Dodatna provjera otkriva gubitke zraka u instalacijama i nepravilno podešen automatski režim rada.
Popravkom instalacija i promjenom rasporeda rada kompresora smanjuje se nepotrebna potrošnja. Preduzeće nije moralo zamijeniti cijeli sistem. Digitalno mjerenje samo je pokazalo gdje se problem nalazi.
Kako započeti bez velikih ulaganja
Digitalizacija upravljanja energijom može se uvoditi postepeno:
- Prikupiti račune za energiju za najmanje prethodnih 12 mjeseci.
- Uporediti potrošnju s obimom proizvodnje, radnim vremenom ili brojem zaposlenih.
- Identifikovati najveće potrošače.
- Provjeriti potrošnju izvan radnog vremena.
- Postaviti dodatna brojila tamo gdje nedostaju podaci.
- Definisati nekoliko pokazatelja koji će se redovno pratiti.
- Odrediti ko analizira podatke i pokreće korektivne aktivnosti.
- Tek nakon toga procijeniti potrebu za složenijim softverom i automatizacijom.
Najbolje je početi tamo gdje se očekuje najveća potrošnja ili gdje već postoji sumnja na gubitke.
Tehnologija pokazuje problem, ljudi ga rješavaju
Preduzeće može imati desetine senzora i veliku količinu podataka, a da ne ostvari nijednu uštedu. To se događa kada niko redovno ne prati rezultate, kada upozorenja ostaju bez odgovora ili kada odgovornost nije jasno određena.
Zato uz tehnologiju moraju postojati jednostavne procedure: ko provjerava potrošnju, šta se smatra neuobičajenim odstupanjem i ko donosi odluku o intervenciji.
Digitalizacija ne smanjuje troškove energije samim svojim postojanjem. Ona smanjuje neizvjesnost. Pokazuje gdje se energija troši, kada nastaju odstupanja i koje mjere daju rezultate.
Tek kada se te informacije koriste za promjenu načina rada, digitalizacija postaje stvarni alat energetske efikasnosti.
Program Održivi ekonomski razvoj i promocija zapošljavanja u BiH (Sustainable Economic Development and Employment Promotion – SEDEP), koji unapređuje stručno obrazovanje i razvoj privatnog sektora te podstiče digitalnu i zelenu transformaciju, zajednički finansiraju German Federal Ministry for Economic Cooperation and Development (BMZ), European Union (EU) i Swiss Agency for Development and Cooperation (SDC).
