Kako znanja stečena u školi povezati sa stvarnim potrebama tržišta rada? Kako mladima omogućiti da već tokom srednjoškolskog obrazovanja razvijaju vještine koje će im biti potrebne u svijetu rada koji se brzo mijenja? I kako od jedne dobre inicijative napraviti dugoročno partnerstvo između škola, privrede i institucija?
O tim pitanjima razgovaralo se na panelu „Povezivanje stručnog obrazovanja i obuke sa privrednim sektorom kroz digitalne i održive inovacije“, održanom u okviru Sarajevo Unlimited 2026.
Panel je okupio predstavnike institucija, privrede, obrazovanja i mladih: Jensa Elsnera, menadžera programa Održivi ekonomski razvoj i promocija zapošljavanja u BiH (SEDEP) u GIZ-u; Oliveru Hasković, šeficu Odjeljenja za srednje stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih pri Ministarstvu za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo; Lejlu Korjenić-Mulić, menadžericu ljudskih resursa u kompaniji Comtrade Distribution; profesoricu Medinu Dedić iz Srednjoškolskog centra Ilijaš te Anela Kadrića, danas studenta, a prošle godine učenika Srednjoškolskog centra Ilijaš.
Od šest škola do šireg partnerstva
Razgovor je otvoren iskustvom prošlogodišnjeg Ideathona, koji je okupio šest škola s kojima je GIZ tada sarađivao.
U međuvremenu je inicijativa prerasla početni pilot Ideathon, a partneri inicijative – Grad Sarajevo, Privredna komora Kantona Sarajevo, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, Networks i Fondacija Networks – danas stvaraju prilike za uključivanje škola sa područja Kantona Sarajevo.
U okviru ove inicijative trenutno je otvoren Javni poziv Bloomberg Fonda za klimatske akcije mladih, u kojem je StrukaTron jedan od LOT-ova, a koji mladima pruža priliku da svoje ideje za zelenije i održivije Sarajevo pretvore u konkretne projekte.
Mladi od 15 do 24 godine iz Sarajeva mogu prijaviti ideje koje doprinose klimatskim akcijama i pozitivnim promjenama u njihovoj zajednici. Za realizaciju odabranih ideja dostupna je finansijska podrška do 8.500 KM, uz mentorsku podršku Grada Sarajeva i programskih partnera.
Rok za prijavu je 30. septembar 2026. godine.
Upravo taj razvoj – od pojedinačne aktivnosti prema širem partnerstvu – bio je jedna od centralnih tema razgovora.
Jens Elsner tokom panel diskusije istakao je značaj povezivanja različitih aktera oko zajedničkog cilja: stvaranja obrazovnog sistema koji može bolje odgovoriti na promjene na tržištu rada i mladima ponuditi više prilika da svoja znanja testiraju u stvarnom okruženju.
Digitalizacija, umjetna inteligencija, zelena tranzicija i novi načini rada mijenjaju kompetencije koje kompanije traže.
Zbog toga saradnja obrazovanja i privrede nije samo pitanje zapošljavanja nakon završene škole. Ona počinje mnogo ranije – kroz upoznavanje mladih sa stvarnim poslovnim okruženjem, rad na konkretnim problemima te razvoj timskog rada, kreativnosti, inicijative i drugih vještina koje se teško razvijaju isključivo kroz tradicionalnu nastavu.
Iz perspektive privrede, ovakva saradnja istovremeno predstavlja priliku da kompanije bolje upoznaju potencijalne buduće zaposlenike, ali i da svoje iskustvo i potrebe direktnije podijele sa obrazovnim sistemom.
Kada školska ideja postane stvarno iskustvo
Možda najbolji primjer vrijednosti ovakvog pristupa predstavlja priča Anela Kadrića.
Kao učenik Srednjoškolskog centra Ilijaš, Anel je prošle godine učestvovao na Ideathonu i sa svojim timom osvojio prvo mjesto. Nakon toga dobio je priliku da svoje iskustvo nastavi kroz praktičan rad u kompaniji Comtrade.
Tako se njegov put od školske ideje do stvarnog poslovnog iskustva nije završio dodjelom nagrade.
Za Anela je Ideathon bio prilika da razvija vještine kroz rad na konkretnom izazovu, dok mu je iskustvo u kompaniji omogućilo da upozna poslovno okruženje i bolje razumije kako znanja i vještine koje razvija mogu izgledati u praksi.
Upravo ovakvi primjeri pokazuju da saradnja obrazovanja i privrede može biti mnogo više od povremene aktivnosti.
Od inicijative do sistema
Učesnici panela složili su se da je sljedeći izazov upravo u tome kako ovakve modele saradnje učiniti održivim i dugoročnim.
Za škole i nastavnike to znači stvaranje uslova da se praktičan, projektni i partnerski način rada može kontinuirano primjenjivati. Važno je i prepoznati ulogu nastavnika kao ključne karike u ovom procesu, te ih ohrabriti i podržati u uključivanju učenika u ovakve inicijative i prilike.
Za kompanije to znači pronalaženje načina da svoje znanje, vrijeme i iskustvo uključe u razvoj budućih vještina. Za institucije znači stvaranje okvira koji omogućava da se potrebe tržišta rada pravovremeno prepoznaju i povežu sa obrazovnim sistemom.
Cilj nije samo da mladi dobiju priliku da učestvuju u jednom projektu. Cilj je da takve prilike postanu dio njihovog obrazovnog iskustva.
Buduće vještine grade se zajedno
Kako se svijet rada mijenja, tako će se mijenjati i zanimanja i kompetencije koje će biti potrebne mladima.
Zato povezivanje stručnog obrazovanja i privrede postaje sve važnije – ne samo kako bi obrazovanje odgovorilo na potrebe današnjeg tržišta rada, već i kako bi mladima omogućilo da budu spremni za poslove i tehnologije koje tek dolaze.
Kroz program Održivi ekonomski razvoj i promocija zapošljavanja (SEDEP) u BiH, koji sufinansiraju Njemačka vlada, Evropska unija i Švicarska vlada, a implementira GIZ, radi se na jačanju saradnje između obrazovanja i privrede te stvaranju boljih prilika za razvoj vještina i zapošljavanje mladih.
Jer budućnost vještina ne nastaje samo u učionici niti samo u kompaniji. Ona se gradi tamo gdje se učionica i privreda susretnu.
A Anelova poruka mladima je jednostavna:
„Ako ste došli u onu fazu gdje želite ljenčariti, gdje vam se ništa ne da, ja vas apsolutno razumijem, jer obično u ovim godinama svi smo u toj fazi. Ali sada je idealna prilika da se pokažete. Otiđite na to takmičenje, odradite tu praksu… To su benefiti koji će vam koristiti i u budućnosti.“
